Europa pred 'prozorom prilike' za Putina: strah od hibridnog napada na NATO

Činjenice

• Mika Aaltola, finski zastupnik u Europskom parlamentu, upozorava na ruski 'prozor prilike'.
• Gabrielius Landsbergis, bivši litavski ministar vanjskih poslova, spominje mogućnost 'horizontalne eskalacije'.
• Norveški ministar obrane Tore O. Sandvik tvrdi da Rusija nema šanse protiv NATO-a, osobito u zraku.
• EU planira postići punu obrambenu spremnost do 2030. godine.
• SAD je najavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke.
• Poljski premijer Donald Tusk upozorava na 'kontinuiranu dezintegraciju' transatlantskog saveza.
• Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara.

Strah od 'prozora prilike' za Moskvu

Europski dužnosnici sve glasnije upozoravaju da bi Vladimir Putin mogao iskoristiti političku nesigurnost u SAD-u i još nedovoljno ojačanu europsku obranu kako bi testirao jedinstvo NATO-a. Tri političara iz Europske unije, izravno upoznata s raspravama, rekla su da se Kremlj možda nada da je idućih godinu ili dvije, dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a EU nije ojačala svoje vojne kapacitete, pravo vrijeme za provjeru predanosti Zapada Savezu. Iako je rat u Ukrajini pokazao ograničenja ruske moći, Putin već dugo signalizira želju za zauzimanjem dodatnog teritorija. 'Nešto bi se moglo dogoditi vrlo brzo – postoji ruski prozor prilike', rekao je Mika Aaltola, finski zastupnik desnog centra u Europskom parlamentu i član odbora za vanjske poslove. 'SAD se povlači iz Europe, transatlantski odnosi su u rasulu, a Europska unija još nije u potpunosti spremna sama preuzeti odgovornost', dodao je.

Malo vjerojatan izravan napad, ali realna 'siva zona'

Iako dužnosnici za obranu i kreatori politika ne isključuju mogućnost kopnene ofenzive na neku članicu NATO-a, smatraju da je to malo vjerojatno s obzirom na iscrpljenost Rusije ratom u Ukrajini, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a i troje visokih europskih obrambenih dužnosnika. Umjesto toga, daleko je vjerojatnije da bi Putin mogao izvesti upad osmišljen tako da stvori nejasnoću, nadajući se da će izazvati podjele unutar NATO-a oko toga doseže li takav potez prag za aktiviranje članka 5., klauzule o međusobnoj obrani, rekao je Aaltola. 'Putin bi mogao horizontalno eskalirati protiv nekog drugog susjeda, pokušavajući izbjeći ponižavajuće pregovore s Ukrajinom', rekao je Gabrielius Landsbergis, bivši litavski ministar vanjskih poslova, koji je također upozoravao na Putinov 'prozor prilike'. Među mogućim scenarijima su operacije dronovima, incidenti u Baltičkom moru, aktivnosti na Arktiku i sabotaže putem 'sive zone' djelovanja.

Norveška uvjerena u nadmoć NATO-a, ali traži jačanje industrije

Norveški ministar obrane Tore O. Sandvik izjavio je da Rusija protiv NATO-a ne bi imala nikakve šanse, osobito zbog zračne nadmoći Saveza. 'NATO ima impresivnu snagu. Imali bismo potpunu kontrolu nad zračnim prostorom', rekao je, ukazujući na napredne zrakoplove pete generacije i višedomenske operacije. Ipak, dodao je da je Rusija i dalje snažno ograničena ratom u Ukrajini te da su njezine kopnene snage pretrpjele teške gubitke. Unatoč uvjerenju u trenutačni položaj NATO-a, Sandvik je upozorio da Europa mora ubrzati izdvajanja za obranu i industrijsku proizvodnju kako bi održala dugoročnu sigurnost. 'Moramo ojačati svoje industrijske kapacitete i podržati Ukrajinu kako bismo zaustavili Putina ondje', rekao je, nazivajući to najvažnijom stvari koju treba učiniti. Norveška proširuje suradnju sa saveznicima, uključujući zajedničku nabavu podmornica s Njemačkom.

Europska obrambena spremnost tek do 2030., SAD se povlači

Iako je europska potrošnja za obranu naglo porasla nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., puni učinak na terenu osjetit će se tek za nekoliko godina, prema Planu obrambene spremnosti Europske unije. Blok želi do 2030. biti spreman 'vjerodostojno odvraćati svoje protivnike i odgovoriti na svaku agresiju'. To ostavlja višegodišnji sigurnosni vakuum koji bi Moskva mogla iskoristiti. Dodatnu nesigurnost stvara politika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je NATO nazvao 'tigrom od papira'. SAD je u petak objavio da će povući 5000 američkih vojnika iz Njemačke, a Trump je time zaprijetio Italiji i Španjolskoj. 'Postoji rizik od još goreg zaokreta' u američkom odnosu prema NATO-u zbog unutarnjopolitičke klime, rekao je visoki obrambeni dužnosnik.

Podjele unutar Europe: između uzbune i opreza

Unutar Europe ne postoji jedinstven stav o razini prijetnje. Dok zemlje poput Finske i Litve pozivaju na hitno jačanje obrane, druge države i NATO dužnosnici upozoravaju na opasnost pretjeranog alarmizma. Estonski predsjednik Alar Karis smatra da Rusija trenutačno nema kapacitet za novi rat: 'Rusija je već duboko angažirana u Ukrajini'. Ipak, mnogi upozoravaju da podcjenjivanje prijetnje može biti jednako opasno kao i pretjerivanje. 'To bi mogla biti mala psihološka stvar koja bi nas uplašila, ako Putin procijeni da nas takva vrsta eskalacije slabi, da nas tjera da se osjećamo ugroženo i da smanjuje potporu Ukrajini', rekao je Ville Niinistö, predsjednik Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Rusijom i bivši finski ministar. 'Rusija nije svemoćna', dodao je, 'ali očaj je također opasan.'

Trumpovi unutarnjopolitički izazovi mogu dodatno oslabiti potporu

Ako Putin prati Trumpovu predanost NATO-u, u obzir će uzeti i njegove unutarnjopolitičke izazove. Ako republikanci loše prođu na međuizborima u studenome, Trump bi mogao pokušati ponovno pridobiti svoju biračku bazu jačim pritiskom na svoje omražene mete – NATO i Europu, te dodatnim povlačenjem potpore Ukrajini uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 2028., rekao je jedan visoki europski obrambeni dužnosnik. Poljski premijer Donald Tusk rekao je u subotu da je najveća prijetnja transatlantskoj zajednici upravo 'kontinuirana dezintegracija našeg saveza'. Kako bi se suprotstavila toj prijetnji, Europska unija mora snažno ulagati kako bi bila spremna sama se braniti, poručuju dužnosnici.

Ključna ravnoteža između opreza i pretjeranog straha

Iako trenutačno ne postoji neposredna prijetnja izravnog napada Rusije na NATO, Europa se nalazi u razdoblju povećane nesigurnosti. Rat u Ukrajini, političke promjene u SAD-u i spor tempo jačanja europske obrane stvaraju kompleksno sigurnosno okruženje. Kako je upozorio estonski predsjednik, ravnoteža između opreza i pretjeranog straha bit će nužna u narednim godinama: 'Nitko nije očekivao rat u Ukrajini. Zato moramo ostati budni'. Norveški ministar Sandvik sažeto je zaključio: 'Putin ne može pobijediti u Ukrajini. Protiv NATO-a ne bi imao nikakve šanse, gotovo je.' No, upozorenja europskih dužnosnika jasno pokazuju da samopouzdanje ne smije prerasti u samozadovoljstvo.

Ukratko

• Ruski 'prozor prilike' temelji se na povlačenju SAD-a i nespremnosti EU-a, no izravan napad na NATO smatra se malo vjerojatnim.
• Hibridne operacije poput incidenata u Baltičkom moru ili cyber napada predstavljaju realniju prijetnju za testiranje članka 5.
• Norveška i baltičke zemlje predvode pozive za hitno jačanje obrambene industrije, dok druge članice upozoravaju na pretjerani alarmizam.
• Povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke i Trumpove izjave pojačavaju sumnje u pouzdanost SAD-a kao saveznika.
• EU planira punu obrambenu spremnost tek do 2030., ostavljajući višegodišnji sigurnosni vakuum koji Moskva može iskoristiti.
• Unutarnjopolitički pritisci u SAD-u, posebno uoči izbora 2028., mogli bi dodatno smanjiti potporu Ukrajini i Europi.