Inflacija gura hrvatska poduzeća u viši porezni razred

Činjenice

• Inflacija je dovela do toga da poduzeća lakše prelaze prag od milijun eura prihoda za viši porez na dobit.
• Porezni prag od milijun eura nije mijenjan od 2021. godine, a kumulativna inflacija iznosi gotovo 30%.
• Udruga Glas poduzetnika (UGP) predlaže usklađivanje poreznog praga s inflacijom.
• Analitičar Velimir Šonje upozorava na mogućnost probijanja deficita opće države od 3% BDP-a.
• Rast plaća u javnom sektoru, koje su sada prosječno 30% više od privatnog sektora, navodi se kao pokretač inflacije.
• Europa bi mogla aktivirati "Maastricht" kriterij za Hrvatsku ako deficit prijeđe 3% BDP-a.
• Boris Podobnik, potpisnik priopćenja UGP-a, naglašava potrebu za predvidivim i pravednim poreznim sustavom.

Prikriveno povećanje poreznog tereta

Inflacija sve veći broj hrvatskih poduzeća gura u viši porezni razred, unatoč tome što njihova stvarna dobit često stagnira. Problem proizlazi iz zastarjelog poreznog praga koji ne prati aktualna ekonomska kretanja, upozorava Udruga Glas poduzetnika (UGP). Prema važećim pravilima, stopa poreza na dobit iznosi 10% za poduzeća s prihodima do milijun eura, dok se iznad tog iznosa primjenjuje stopa od 18%. Međutim, taj prag postavljen je još 2021. godine, a od tada je kumulativna inflacija dosegla gotovo 30%. To znači da poduzeća danas lakše prelaze zadani prag isključivo zbog rasta cijena, a ne zbog stvarnog jačanja poslovanja. Nominalni prihodi rastu, ali realna kupovna moć i profit često stagniraju ili padaju, dok porezno opterećenje istovremeno raste.

Zahtjev za usklađivanjem poreznih pragova

Iz UGP-a ističu kako takva situacija dovodi do iskrivljene porezne slike i dodatnog pritiska na poduzetnike. "Ako država zbog inflacije automatski ubire više poreza, bez realnog rasta poslovanja, riječ je o prikrivenom povećanju poreznog opterećenja koje dodatno smanjuje konkurentnost poduzetnika", upozoravaju. Udruga je tim povodom Ministarstvu financija uputila službeni prijedlog usklađivanja postojećeg praga s inflacijskim kretanjima, kako bi se izbjeglo umjetno povećanje poreznog opterećenja. Naglašavaju da je nužno provoditi sustavnu procjenu učinka poreznih i fiskalnih mjera na mikro, male i srednje poduzetnike, osobito u uvjetima visokih troškova poslovanja i inflacijskih pritisaka. Boris Podobnik, potpisnik priopćenja, poručuje: "Smatramo kako porezni sustav mora biti predvidiv, pravedan i usklađen sa stvarnim ekonomskim okolnostima poslovanja."

Rast deficita i europski nadzor

Upozorenja o fiskalnim izazovima stižu i s analitičke scene. Ekonomski analitičar Velimir Šonje upozorava kako je sasvim izgledno da će ove godine doći do probijanja granice od tri posto deficita opće države. Posljednji put Hrvatska je bila pod strogim nadzorom Europske unije zbog fiskalne krize od 2014. do 2017. godine, kada je bio na snazi "maastriški kriterij". Ako deficit naraste još makar minimalno, Hrvatska bi se opet mogla naći u proceduri "Maastrichta", što bi drastično narušilo imidž premijera Andreja Plenkovića kao vođe države u procvatu. Ova situacija predstavlja i veliku noćnu moru za ministra financija Tomislava Ćorića. Šonje napominje da je jedini razlog što ova tema još nije odjeknula u medijima taj što i mnoge druge europske zemlje bilježe rast proračunskog deficita. "Talijanska premijerka Giorgia Meloni već je neformalno zatražila odgodu primjene kriterija", dodaje Šonje, sugerirajući da bi europske zemlje mogle izboriti takvu odgodu.

Vanjski faktori i domaći pokretači inflacije

Novonastala geopolitička situacija, naročito rat u Iranu, već u prvim danima pokazao je mjerljive utjecaje na svjetsku ekonomiju. Jasno je da nema naročitog razloga vjerovati da će se javne financije država, uključujući Hrvatsku, preko noći poboljšati. Ironično, ono što nas trenutno može spasiti od stroge procedure nadzora fiskalne politike jest činjenica da bi još neke europske države mogle potonuti poput nas. Šonje smatra da su iza nas najbogatije godine u novijoj povijesti, obilježene značajnim priljevom europskog novca, smanjenim kamatnim stopama nakon ulaska u eurozonu te sredstvima iz kriznih fondova EU-a, poput onih za obnovu nakon potresa 2020. "Zlatno doba povlačenja novca iz EU-a je iza nas", tvrdi. Kao domaći pokretač inflacije, ako se isključe vanjski faktori, navodi se rast rashodovne strane proračuna s 20 na 38,5 milijardi od početka dekade, uz smanjene investicije. U javnim strukturama zaposleno je oko 400.000 ljudi, s više od 10.000 novozaposlenih samo u zadnjoj godini. Plaće u javnom sektoru nikada nisu bile veće od plaća u privatnom, a sada su prosječno veće preko 30%.

Energetska ovisnost i dugoročne posljedice

Dugotrajniji sukob na međunarodnoj sceni imat će izraženije negativne učinke, osobito za Europu zbog njezine energetske ovisnosti, upozorava Živković-Matijević. Ovaj faktor dodatno komplicira sliku javnih financija. S obzirom na rast plaća u javnom sektoru i smanjenje investicija, postavlja se pitanje održivosti sadašnje fiskalne politike. "Od početka dekade do danas, rashodovna strana proračuna porasla je s 20 na 38,5 milijardi, a investicije su se smanjile", navodi se kao ključni pokazatelj. Sindikati javnih struktura i aktivisti, udruženi sa strankama poput SDP-a i Možemo!, vjerojatno će nastaviti tražiti veće preraspodjele sredstava iz realnog sektora. U takvim okolnostima, gdje se javni sektor širi, a privatni sektor suočava s rastućim poreznim pritiscima i inflacijom, postavlja se pitanje buduće stabilnosti gospodarstva. Posebno zabrinjava podatak da je prirodni pad broja zaposlenih u javnom sektoru u 2025. godini skoro 20.000, dok je istovremeno zaposleno novih 10.000.

Ukratko

• Inflacija uzrokuje da poduzeća s prihodima iznad milijun eura plaćaju viši porez na dobit, iako njihova stvarna dobit nije porasla.
• Porezni prag od milijun eura nije prilagođen od 2021. godine, unatoč inflaciji od gotovo 30%.
• Udruga Glas poduzetnika traži od Ministarstva financija usklađivanje poreznih pragova s inflacijom.
• Postoji rizik od probijanja deficita opće države od 3% BDP-a, što bi moglo aktivirati "Maastricht" kriterij za Hrvatsku.
• Rast plaća u javnom sektoru, koji su sada 30% veće od privatnog, navodi se kao jedan od ključnih pokretača inflacije.
• Analitičari smatraju da su najbogatije godine za povlačenje sredstava iz EU fondova prošlost.