Hrvatska pred klimatskim preokretom: ljeta sve toplija, suše sve duže, a prilagodba kasni

Činjenice

• Crveni meteoalarm aktiviran u nekoliko hrvatskih regija nakon naglog dolaska hladnog fronta i izraženog južnog strujanja.
• Površinska temperatura Jadranskog mora iznosi 25°C, što stvara zalihu vlage za razvoj oluja.
• Prosječna godišnja temperatura u Hrvatskoj raste od druge polovice 20. stoljeća, a modeli predviđaju porast od 2-2,4°C do 2070.
• Prema scenariju RCP4.5, ljetne maksimalne temperature uz Jadran i u središnjoj Hrvatskoj porast će 2,0-2,2°C, u gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Istre 2,2-2,4°C.
• Broj toplih noći mogao bi porasti za 22% na Jadranu i 20-22% u središnjoj Hrvatskoj, smanjujući mogućnost noćnog osvježenja.
• Ljetne oborine smanjit će se 15-20% u Primorju, središnjoj Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj, uz porast suhih dana od 5 do 7,5%.
• Gradovi mogu biti i do 10°C topliji od ruralnih područja zbog efekta urbanog toplinskog otoka.
• Hrvatskoj nedostaje klimatski centar, a prilagodba kasni – Njemačka i Austrija ulažu izravno, dok Hrvatska ispunjava tek minimalne EU forme.

Naglo nevrijeme i crveni alarmi

Dijelove Hrvatske pogodilo je snažno nevrijeme, a Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) aktivirao je crveni meteoalarm u nekoliko regija. Dolazak hladnog zraka povezan s plitkim centrom niskog tlaka spustio se sa sjevera, dok je prizemni sloj prethodnih dana bio ispunjen južnim strujanjem koje je donijelo suh, ali vrlo topao zrak. Izidor Pelajić, voditelj Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, objasnio je da je površinska temperatura Jadranskog mora dosegnula 25°C, stvarajući zalihu vlage u Jadranu i dijelu Sredozemlja. Kombinacija te vlage s hladnim zrakom, koji je drugi ključni sastojak za razvoj oluja, omogućila je nastanak obilnih kiša u kratkom vremenu. Prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar, istaknuo je da se nagli prekid ljeta pomaknuo s 15. ili 20. kolovoza na kraj kolovoza, te da se bujične poplave javljaju gotovo svakog ljeta posljednjih godina.

Sve više energije u klimatskom sustavu

Grisogono je upozorio da atmosfera postaje sve toplija, a toplina se širi prema polovima – Arktiku i, prema najnovijim spoznajama, Antarktiku. Ukupni klimatski sustav se jako zagrijava, što biljke i životinje pokazuju bolje od ljudi. Pelajić je naglasio važnost ozbiljnih klimatskih analiza na dugim nizovima kvalitetnih podataka kako bi se donijeli zaključci za svaku regiju. Već sada se vide jače oluje i izraženiji parametri, rekao je. Subjektivno se zanemaruje činjenica da su ljeta vruća, a zime hladne, ali zabrinjavajuće je što se Hrvatska ne prilagođava tim promjenama. Grisogono je izjavio da Vlada ne čini dovoljno, iako postoje dobri primjeri poput Ministarstva za okoliš i tranziciju, dok su slabi primjeri Ministarstvo za agronomiju i Ministarstvo za znanost.

Nedostatak klimatskog centra i slaba ulaganja

Grisogono je ocijenio da je DHMZ solidan, ali nedovoljan za sadašnje izazove. Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi izravno financirao i povezivao struke poput prometa, agronomije, turizma, građevine, arhitekture i obrazovanja. „Mi tu jako kasnimo, samo ispunjavamo najnužnije forme što EU od nas traži“, rekao je Grisogono. Usporedio je Hrvatsku s Njemačkom i Austrijom koje ulažu izravno vlastita sredstva, ne čekajući povrat financiranja. Hrvatska se mora bolje postaviti jer su promet, agronomija i turizam glavni izvori prihoda, a bez pametnih ljudi i ulaganja neće biti dobro, upozorio je.

Projekcije: toplija ljeta, više toplih noći i manje kiše

Prema klimatskim projekcijama, prosječna godišnja temperatura u Hrvatskoj raste od druge polovice 20. stoljeća, a modeli predviđaju porast od 2 do 2,4°C do 2070. godine. Zagrijavanje je najizraženije ljeti, kada su povećane i najniže i najviše dnevne temperature. Sara Ivasić iz Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a navodi da su tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20°C, postale dio klimatske stvarnosti. U kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 90-ih gotovo da nije bilo toplih noći, dok ih posljednjih desetak godina ima i do deset godišnje. U Dubrovniku i Splitu čak 91% noći u tri ljetna mjeseca 2004. klasificirane su kao tople noći. Prema umjerenom scenariju rasta emisija (RCP4.5), u razdoblju 2041.-2070. ljetne maksimalne temperature uz Jadran i u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj porast će 2,0-2,2°C, a u gorskoj Hrvatskoj i unutrašnjosti Istre 2,2-2,4°C. To znači da bi današnji vrući dan od 33°C postao uobičajenih 35°C.

Urbani toplinski otok i posljedice za zdravlje

Toplinski stres u gradovima pojačava učinak urbanog toplinskog otoka. Beton i asfalt danju upijaju Sunčevo zračenje, a noću ga polako otpuštaju. Vozila ispuštaju stakleničke plinove i toplinu, dok klimatizacijski uređaji višak topline izbacuju na ulice. Zbog toga gradovi mogu biti i do 10°C topliji od okolnih ruralnih područja, što noći čini još manje ugodnima i opterećuje zdravlje stanovnika. Povećanje broja toplih noći smanjuje mogućnost noćnog osvježenja i kvalitetnog odmora, stvarajući sve veći toplinski stres za ljude i prirodu. Broj toplih noći mogao bi porasti za 22% na Jadranu i 20-22% u središnjoj Hrvatskoj. Središnja Hrvatska mogla bi imati 7,5 do 10 dodatnih toplih dana svakog ljeta, a uz obalu porast od 10 do 17,5 dana.

Suše, poljoprivreda i turizam na udaru

Klimatske projekcije pokazuju da će se u Hrvatskoj promijeniti količina i sezonski raspored oborina. Ljeti će kiše biti manje gotovo posvuda, a najveće smanjenje od 15 do 20% očekuje se u Primorju, središnjoj Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj. Broj suhih dana mogao bi porasti 5 do 7,5% godišnje, a ljeti će trend biti najizraženiji. U poljoprivredi, porast temperature može produžiti sezonu rasta, ali nedostatak oborine ljeti ugrožava prinose tradicionalnih kultura. Porast temperature tla pojačava isparavanje i gubitak vode. Rizik od šumskih požara raste u Dalmaciji i kontinentalnim dijelovima. Turizam bi mogao osjetiti posljedice: vrhunac sezone mogao bi postati manje privlačan, dok bi proljeće i jesen mogli postati poželjniji za odmor i aktivnosti na otvorenom.

Potreba za hitnom prilagodbom

Sara Ivasić ističe da promjene koje predviđaju klimatski modeli – toplija ljeta, češće tople noći, manjak oborine i učestalije suše – nisu scenariji daleke budućnosti, već proces koji je već započeo. Društvo će se morati prilagoditi modernizacijom poljoprivrede, uspostavom sustava navodnjavanja, učinkovitijim upravljanjem vodnim resursima i implementacijom rješenja za ublažavanje toplinskih valova u gradovima. Grisogono je ponovio da Hrvatska mora više ulagati u prilagodbu, posebno u prometu, agronomiji i turizmu, te u obrazovanje. Bez toga, upozorio je, neće biti dobro. Dok se zemlja suočava s ekstremnim vremenskim pojavama i dugoročnim klimatskim trendovima, pitanje prilagodbe postaje ne samo ekološko, već i ekonomsko i političko pitanje od iznimne važnosti.

Ukratko

• Hrvatsku su pogodila snažna nevremena s crvenim meteoalarmom, a učestalost ekstremnih pojava raste zbog sve toplije atmosfere i mora.
• Prosječna godišnja temperatura u Hrvatskoj raste od druge polovice 20. stoljeća, a do 2070. moguć je porast od 2-2,4°C.
• Ljetne oborine smanjit će se 15-20% u ključnim regijama, uz porast suhih dana i rizik od suša i požara.
• Gradovi su zbog efekta toplinskog otoka do 10°C topliji, što povećava toplinski stres i zdravstvene rizike.
• Hrvatska nema klimatski centar, a prilagodba kasni – ključna ministarstva ne ulažu dovoljno, za razliku od Njemačke i Austrije.
• Poljoprivreda i turizam, glavni gospodarski sektori, izravno su ugroženi klimatskim promjenama, što zahtijeva hitne mjere prilagodbe.