Isplata travanjskih mirovina počinje 8. svibnja, prosječna starosna mirovina 873,46 eura

Činjenice

• Isplata mirovina za travanj 2026. počinje 8. svibnja 2026. za korisnike s računima u poslovnim bankama.
• Prosječna starosna mirovina za 40+ godina staža (ZOMO) iznosi 873,46 eura; bez međunarodnih ugovora 1.026,59 eura.
• Prosječna ukupna starosna mirovina za 529.613 korisnika (ZOMO, bez međunarodnih ugovora) iznosi 717,47 eura.
• Udio prosječne starosne mirovine u prosječnoj neto plaći (1.527 eura) doseže 46,99 posto.
• U ožujku 2026. Hrvatska ima 1.233.928 korisnika mirovina i 1.735.136 osiguranika, omjer 1:1,41.
• Prijevremenu starosnu mirovinu prima 215.000+ korisnika; samo 384 zbog stečaja poslodavca.
• Prosječni mirovinski staž za sve korisnike ZOMO-a je 32 godine, prosječna dob 73 godine.
• Mladen Špika (BUZ) tvrdi da 90% radničkih mirovina ne bi imalo koristi od ukidanja poreza na mirovine.

Počinje isplata travanjskih mirovina

U petak 8. svibnja 2026. godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počinje isplaćivati mirovine za travanj 2026. korisnicima koji primaju sredstva na račune otvorene u poslovnim bankama. Prosječna starosna mirovina za korisnike s 40 i više godina mirovinskog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) isplaćena u travnju iznosila je 873,46 eura. Kada se iz te skupine izuzmu mirovine po međunarodnim ugovorima, prosjek je osjetno viši i doseže 1.026,59 eura. U odnosu na isplatu u ožujku, riječ je o povećanju od 16,46 eura, odnosno 20,87 eura bez međunarodnih ugovora, uslijed prvog ovogodišnjeg usklađivanja.

Prosječna mirovina i dalje daleko od 60 posto plaće

Uslijed usklađivanja porasla je i prosječna ukupna starosna mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema ZOMO-u bez međunarodnih ugovora. Za 529.613 korisnika u travnju je iznosila 717,47 eura, što je 14,92 eura više nego u ranijem razdoblju. Njezin udio u prosječnoj neto plaći za veljaču, koja je iznosila 1.527 eura, dosegnula je 46,99 posto. To je znatno ispod cilja od 60 posto koji zagovara Blok umirovljenici zajedno (BUZ). Mladen Špika iz BUZ-a ističe da je upravo zahtjev za prosječnom mirovinom od 60 posto prosječne plaće bio razlog ulaska njihove stranke u Domoljubnu koaliciju i sudjelovanja na izborima 2015. s HDZ-om. "Nismo uspjeli to realizirati, a sadašnji predsjednik HDZ-a nije bio zainteresiran za suradnju", rekao je Špika.

Alarmantno visok broj prijevremenih mirovina

Među korisnicima mirovina i dalje su najbrojniji korisnici starosnih mirovina, kojih je 522.810. Slijede obiteljske mirovine s 205.245 korisnika te invalidske mirovine sa 151.711 korisnika. Ukupno 65.870 osoba prima starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, dok ih je 72.670 u skupini starosnih mirovina prevedenih iz invalidske. Prijevremenu starosnu mirovinu prima više od 215 tisuća korisnika, pri čemu ih je samo 384 u mirovini zbog stečaja poslodavca. Podaci HZMO-a pokazuju da prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina prema ZOMO-u iznosi 32 godine, a prosječna dob 73 godine. Kod onih koji su pravo na sveukupnu starosnu mirovinu ostvarili u 2026. godini prosječan staž iznosi 33 godine, a prosječna dob 63 godine.

Rastuće siromaštvo i sporni prijedlog ukidanja poreza

Mladen Špika iz BUZ-a upozorava da je rastuće siromaštvo najveći izazov za umirovljenike u Hrvatskoj. "Dobar dio njih ne poznaje u čemu je problem", rekao je, kritizirajući prijedlog ukidanja poreza na mirovine. Prema Špikinim riječima, ukidanje poreza ne bi pogodovalo većini umirovljenika. "Oni do 600 eura ne bi dobili ništa, oni između 600-700 eura dobili bi pet eura u prosjeku, od 800 eura dobili bi 10 eura, 900 eura dobili bi do 15 eura." "90 posto radničkih mirovina ukidanjem poreza nema ništa, ili neke mrvice", tvrdi Špika, dodajući da bi najviše koristi imali oni s najvećim mirovinama, poput saborskih zastupnika koji bi mjesečno dobili preko 200 eura.

Političke podjele i povijesni kontekst

Špika je kritizirao izjave Lazara Grujića, predsjednika HSU-a, koji je tijekom gostovanja na N1 zagovarao ukidanje poreza na mirovine. "Grujić barata pogrešnim podatkom", rekao je Špika, osporavajući tvrdnju da prosječna mirovina iznosi 35 posto prosječne plaće. Prema Špiki, problemi u mirovinskom sustavu počeli su u devedesetima, a ključna izmjena legislative dogodila se 1999. godine. Istaknuo je da nije riječ o unisonom prijedlogu, već o cijelom setu rješenja koje treba implementirati. Špika je također komentirao prosvjede umirovljenika, rekavši da od njih nisu dobili "veliko NIŠTA".

Omjer osiguranika i umirovljenika i dalje nepovoljan

Hrvatska je u ožujku imala 1.233.928 korisnika mirovina i 1.735.136 osiguranika, što znači da na jednog umirovljenika dolazi 1,41 osiguranik. Broj korisnika mirovina porastao je za 2.185 u odnosu na mjesec ranije. Ovaj omjer dodatno opterećuje mirovinski sustav, posebno u kontekstu starenja stanovništva i visokog broja prijevremenih umirovljenika. HZMO je objavio da korisnici dodatne informacije mogu dobiti radnim danom od 8 do 16 sati putem infotelefona 01/45 95 011 i 01/45 95 022 te na internetskoj stranici www.mirovinsko.hr.

Bez suštinskih reformi, siromaštvo umirovljenika raste

Unatoč prvom ovogodišnjem usklađivanju, prosječna mirovina i dalje zaostaje za rastom plaća i životnih troškova. Udio od 46,99 posto prosječne neto plaće daleko je od europskih standarda i cilja od 60 posto koji zagovaraju udruge umirovljenika. Prijedlog ukidanja poreza na mirovine, iako popularan među nekim političarima, prema analizi BUZ-a koristi samo najbolje stojećim umirovljenicima, dok većina ne bi osjetila značajno olakšanje. Bez sveobuhvatnih reformi koje bi adresirale dugoročnu održivost sustava i adekvatnost mirovina, siromaštvo među starijom populacijom u Hrvatskoj nastavit će rasti, upozoravaju analitičari.

Ukratko

• Isplata travanjskih mirovina počinje 8. svibnja 2026.; prosječna starosna mirovina za 40+ godina staža iznosi 873,46 eura.
• Prosječna mirovina iznosi tek 47% prosječne neto plaće, daleko ispod ciljanih 60%.
• Više od 215.000 korisnika prima prijevremenu starosnu mirovinu, što opterećuje sustav.
• Ukidanje poreza na mirovine koristilo bi uglavnom najvišim mirovinama, dok 90% radničkih mirovina ne bi dobilo gotovo ništa.
• Omjer osiguranika i umirovljenika iznosi 1,41:1, a broj umirovljenika nastavlja rasti.
• Bez reformi, rastuće siromaštvo umirovljenika ostaje ključni izazov.