Europski sud presudio u korist Franciškovića: Hrvatska povrijedila slobodu izražavanja

Činjenice

• ESLJP presudio 30. travnja 2026. da je Hrvatska povrijedila članak 10. Europske konvencije.
• Marko Francišković 2013. godine na HRT-u dvaput prekinut zbog govora mržnje i isteka vremena.
• Izjavio da je tadašnji glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman 'bivši i daljnji suradnik KOS-a'.
• Hrvatski sudovi naložili Franciškoviću isplatu 30.000 kuna odštete i 10.199 kuna troškova.
• ESLJP ocijenio izjavu vrijednosnim sudom, a ne činjeničnom tvrdnjom.
• Franciškoviću dosuđeno 8.000 eura nematerijalne štete i 3.300 eura troškova postupka.
• Francišković nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora (8 mjeseci zatvora, ostatak uvjetno) zbog poticanja na terorizam.

Presuda koja mijenja granice kritike javnih osoba

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je da je Hrvatska povrijedila pravo na slobodu izražavanja Marka Franciškovića, bivšeg potpredsjednika udruge Pravednik i kandidata za zagrebačku Gradsku skupštinu. Odluka, objavljena 30. travnja 2026., predstavlja značajan presedan u zaštiti političkog govora u zemlji. Sud u Strasbourgu utvrdio je da domaće presude nisu bile 'nužne u demokratskom društvu', čime je preinačio odluke hrvatskih sudova koji su Franciškovića kaznili zbog izjave upućene tadašnjem glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu. Ova presuda šalje jasnu poruku o važnosti zaštite kritičkog izražavanja, osobito u političkom kontekstu.

Događaj iz 2013. godine: prekid snimanja i sporna izjava

Sve je počelo u svibnju 2013. godine, kada je Francišković došao u prostorije Hrvatske radiotelevizije radi snimanja izjave za predstavljanje svoje kandidacijske liste za lokalne izbore. Tijekom snimanja dva puta je prekinut: prvi put zbog govora mržnje, a drugi put zbog isteka predviđenog vremena. Nakon što je napustio HRT, Francišković je ispred zgrade izjavio da je tadašnji glavni ravnatelj Goran Radman 'bivši i daljnji suradnik KOS-a'. Snimka te izjave istog je dana objavljena na YouTube kanalu udruge Pravednik pod nazivom 'Marko Francišković izazvao paniku i strah na HRT-u!'.

Tužba i domaći sudski postupak

Radman je pokrenuo građanski postupak protiv Franciškovića radi naknade štete. Općinski građanski sud u Zagrebu djelomično je usvojio tužbeni zahtjev i naložio Franciškoviću isplatu 30.000 kuna odštete te naknadu parničnog troška od 10.199 kuna. Županijski sud u Osijeku potvrdio je prvostupanjsku presudu, a Ustavni sud odbio je Franciškovićevu ustavnu tužbu. Iscrpljujući domaće pravne lijekove, Francišković se obratio Europskom sudu za ljudska prava, prigovarajući povredi prava na slobodu izražavanja. ESLJP je odbio sve formalne prigovore hrvatske zastupnice i ušao u meritum.

Obrazloženje suda: vrijednosni sud i politički kontekst

Europski sud složio se s domaćim sudovima da je Goran Radman javna osoba koja mora tolerirati viši stupanj kritike. Međutim, za razliku od Ustavnog suda, ESLJP je utvrdio da je postojala javna rasprava o navodnoj Radmanovoj povezanosti s KOS-om te da je Franciškovićeva izjava dana u političkom kontekstu tekućih izbora. Sud je posebno istaknuo da je upravo ravnatelj HRT-a bio zadužen za utvrđivanje pravila ponašanja tijekom izborne promidžbe, čime je postao barem neizravni sudionik izbornog procesa. Osim toga, osporena izjava predstavlja vrijednosni sud, a ne činjeničnu tvrdnju, što uživa širu zaštitu prema Konvenciji.

Visina sankcije i dosuđena odšteta

ESLJP je primijetio da iznos naknade štete koji je Franciškoviću naloženo platiti – gotovo 4.000 eura – nije bio beznačajan. Stoga je zaključio da miješanje u slobodu izražavanja nije bilo nužno u demokratskom društvu, čime je prekršen članak 10. Konvencije. Sud je Franciškoviću dosudio 8.000 eura na ime nematerijalne štete te dodatnih 3.300 eura za troškove i izdatke postupka. Presuda je konačna i bit će prevedena na hrvatski jezik.

Širi kontekst: Franciškovićev aktivizam i pravni problemi

Marko Francišković već je godinama aktivan sudionik antivladinih prosvjeda u Hrvatskoj. Tijekom pandemije koronavirusa profilirao se kao jedan od najglasnijih protivnika epidemioloških mjera, pozivajući na 'ustanak' protiv Stožera i Vlade putem društvenih mreža. Početkom 2026. godine nepravomoćno je proglašen krivim za poticanje na terorizam na skupovima protiv covid mjera. Sudsko vijeće izreklo mu je djelomično uvjetnu zatvorsku kaznu od dvije godine – osam mjeseci zatvora i 16 mjeseci uvjetne slobode s rokom kušnje od četiri godine. Ova presuda, iako nije povezana sa slučajem pred ESLJP-om, dodatno oslikava njegovu kontroverznu ulogu u hrvatskom javnom prostoru.

Značaj presude za slobodu izražavanja u Hrvatskoj

Odluka Europskog suda predstavlja važan iskorak u zaštiti slobode izražavanja, osobito u političkom kontekstu. Sud je jasno stavio do znanja da domaći sudovi moraju voditi računa o širem kontekstu izjava i statusu osoba koje su predmet kritike. Presuda također naglašava obvezu države da osigura da sankcije za govor ne budu pretjerane i da ne odvraćaju od legitimne kritike. Iako je Hrvatska izgubila ovaj slučaj, ishod bi mogao potaknuti domaće sudove na dosljedniju primjenu standarda Europske konvencije u budućnosti.

Ukratko

• ESLJP presudio da je Hrvatska povrijedila članak 10. Konvencije kažnjavanjem Franciškovića za izjavu o Radmanu.
• Izjava je ocijenjena vrijednosnim sudom u političkom kontekstu, a ne činjeničnom tvrdnjom.
• Franciškoviću dosuđeno 8.000 eura nematerijalne štete i 3.300 eura troškova.
• Presuda naglašava veću toleranciju na kritiku koju javne osobe moraju imati.
• Francišković je nepravomoćno osuđen za poticanje na terorizam u nepovezanom slučaju.
• Odluka bi mogla utjecati na buduću praksu hrvatskih sudova u sličnim predmetima.